NEMA VIŠE DUDOVA U ŠORU

Photo:Hrvatski glas Berlin,Emil Cipar

IZVOR:

Hrvatski glas Berlin 

Tekst i photo:

Emil Cipar






Starije generacije Slavonaca sjećaju se brojnih stabala dudova po dvorištima i ispred kuća.

Ovo visoko stablo koje nema gotovo nikakve prohtjeve ni zaštitu, nepravedno je zapostavljeno. Stabla mogu biti jako velika. Iz mog iskustva najveća su stabla bijelih dudova, a najmanja crnih. Ima ih u više boja i veličina.

Plodovi zriju od početka lipnja pa do kraja srpnja. U narodu ga sa pravom zovu „ljetna poslastica“. Nedostatak duda je što ga je teško brati, ali nekad smo ga tresli na ponjave, a od plodova se pravila rakija i pekmez.

Plodove duda vole djeca i stari, a neiscrpan je izvor zdravlja, pa tako sirup od ploda duda pomaže protiv visoke temperature i neuredne stolice. Stolicu regulira i čaj od kore posebno korijenove kore. Lišće pripremljeno kao čaj snižava šećer u krvi i liječi glavobolju. Inače plod i kora duda djeluju kao sredstvo za čišćenje organizma. Od duda pripremamo sirup, vino, liker, pekmez i đem.

Dud ili murva u samom je vrhu nutricionističkih zdravih namirnica, sadrži dvostruko više antioksidansa od naranđe, brusnice ili borovnica. Paleta boja plodova idu od bijele, roze pa do crne.

Pod komandom vojne krajine u doba Austrougarske zasađena su brojna stabla bijelog duda po slavonskim selima radi uzgoja dudovog svilca.

U hladovini duda dalo se lakše podnijete slavonske ljetne vrućine. Od drveta se pravila burad u kojima bi rakija dobivala divnu zlatnožutu boju.

Sve to polako pada u zaborav. Htio sam u svome voćnjaku posaditi dva stabla duda i imao sam problema naći sadnice. Sadnicu crnog duda sam našao u jednom rasadniku, a sadnicu bijelog sam našao na savskom nasipu gdje su vrlo vjerojatno ptice prenijele sjeme iz bosanske posavine.

I na kraju: hrvatski naziv ove voćke je murva, a dud dolazi od turske riječi dut.

IZVOR:www.hrvatskiglas-berlin.com